Japanski naučnik Jašinori Osumi dobio je 2016. godine Nobelovu nagradu za otkriće autofagije, uzdržavanja od hrane u periodu od 16 sati unutar 24 sata. Princip je veoma jednostavan – osam sati u toku dana dozvoljeno je uzimati hranu, a 16 sati bi trebalo izbjegavati bilo koju vrstu namirnica, izuzev vode i male količine nezaslađenih blagih biljnih čajeva. Poslije višegodišnjih istraživanja Osumi je došao do zaključka da su zdravstveni efekti ovakvog koncepta višestruki - od gubitka viška masnih naslaga, preko obnavljanja ćelija, do eliminisanja simptoma mnogih bolesti koje su u početnoj fazi.
Ali, kako ne postoje dva ista čovjeka na planeti, tako ne postoji ni univerzalni način ishrane za svakoga od nas. Djeci i adolescentima neophodno je više nutrijenata jer se nalaze u fazi razvoja, odrasle osobe bez ijedne hronične bolesti koje njeguju zdrav stil života ne moraju mnogo da vode računa o uzdržavanju od pojedinih vrsta namirnica, sportistima je neophodno mnogo više nutrijenata nego ljudima koji nijesu svakodnevno fizički aktivni po nekoliko sati, dok hronični bolesnici moraju strogo da se pridržavaju preporuka nutricioniste koji za njih, zajedno sa ljekarom specijalistom, formira dnevni plan ishrane. Nesumnjivo je da autofagija kod pojedinih kategorija ljudi dovodi do poboljšanja zdravstvenog stanja, ali ovaj princip ne zagovaraju svi nutricionisti. Jedna od njih je i Dušanka Lacmanović, specijalista nutricionista-dijetetičar i sanitarni inženjer iz Bara, koja objašnjava zašto autofagija, kao novi trend u ishrani, nije dobar izbor.
– Ovaj princip satnice koji nalaže 16 sati bez hrane se generalno ne preporučuje – kaže Lacmanović za „Dan”. - Svima nam je poznata ona narodna rečenica „Doručkuj sam, ručak podijeli sa prijateljima, a večeru daj neprijatelju”. Stoga se satnica preporučuje na ovaj način: pola sata do 45 minuta poslije buđenja trebalo bi pojesti doručak, a zatim se držati rasporeda obroka na svaka tri do četiri sata.
●Kako se fiziološki ponašaju naše ćelije kada im uskratimo nutrijente u dužem periodu tokom dana, kako to na njih utiče?
– Gladovanje, odnosno izgladnjivanje i te kako utiče na organizam. Svako od nas raspolaže metaboličkom rezervom u organizmu u vidu masti, proteina i glikogena. Kada dolazi do izgladnjivanja organizma, rezerve triglicerida, glukoze i aminokiselina u krvi se smanjuju. Gladovanje jeste brz način za smanjenje kilograma koji dovodi do većeg gubitka tjelesne tečnosti. Međutim, on ne daje trajniji gubitak deponovanih kalorija u mastima. Naglo smanjenje kalorija usporava metabolizam, ali zato čim ponovo započnete sa redovnom ishranom doći će do još brže akumulacije masti. Tako nastaje začarani krug u kome je stanje neposredno poslije loše kontrolisane nulte dijete teže i komplikovanije u odnosu na početno stanje.
●Na principu autofagije počiva i dijeta koja se popularno zove „Dijeta osam sati”, koja podrazumijeva unos namirnica osam sati unutar jednog dana i koja, kako tvrde oni koji se pridržavaju takvog režima, zaista daje dobre rezultate ukoliko se sprovodi duže od mjesec dana i ukoliko isključuje slatkiše, gazirane napitke, alkohol i proizvode od bijelog brašna. Benefiti koji se mogu osjetiti su, pored gubitka viška kilograma za one koji žele da oslabe, još i veći priliv energije, kvalitetniji san, osjećaj lakoće u organizmu... Kome ovakav princip rasporeda obroka Vi ne biste preporučili?
– Idealan i zdrav način života koji podrazumijeva redovnost, raznovrsnost i umjerenost je jedina preporuka. Idealna satnica između obroka trebalo bi da bude tri do četiri sata, s tim što bi poslednji obrok trebalo da bude tri do četiri sata prije odlaska na spavanje. Umjerenost i raznovrsnost su stvari na kojima bi trebalo insistirati, jer su one ključ da ne dođe do čuvenog jo-jo efekta. S.M.

---